Povodom obilježavanja Europskog tjedna programiranja (CodeWeek), učenici od 1. do 4. razreda matične škole i Područne škole Voloder sudjelovali su u raznovrsnim aktivnostima kojima su na zabavan, kreativan i interaktivan način razvijali vještine računalnog razmišljanja i upoznavali osnove programiranja.
Aktivnosti su bile prilagođene dobi, predznanju i mogućnostima učenika, a obuhvaćale su aktivnosti bez uporabe računala (unplugged aktivnosti), kao i zadatke koji su se provodili na računalima. Kroz igru, suradnju, rješavanje problema i kreativno izražavanje učenici su učili kako davati i slijediti upute, prepoznavati pravila, planirati korake za rješavanje zadatka te uočavati i ispravljati pogreške.
U aktivnosti „Programeri i graditelji – izgradi prema uputama” učenici su radili u parovima, preuzimajući uloge programera i graditelja. Programer je davao jasne i precizne upute za slaganje kockica, dok ih je graditelj slijedio i prema njima izrađivao zadanu građevinu. Nakon provjere rezultata učenici su zamijenili uloge. Ova je aktivnost učenicima približila pojam algoritma, važnost pravilnog
redoslijeda naredbi i preciznosti u njihovu zadavanju. Ujedno su uočili da i najmanja promjena ili izostavljanje naredbe može utjecati na konačni rezultat.
U igri „Robot i programer” učionica je postala prostor za programiranje bez računala. Jedan učenik preuzeo je ulogu robota, a drugi programera koji mu je davao naredbe za kretanje naprijed, unatrag, lijevo i desno te okretanje. Robot je trebao slijediti zadane naredbe, izbjeći prepreke, doći do cilja i vratiti se na početno mjesto. Učenici su tako praktično istraživali kako se niz naredbi pretvara u određeni postupak te koliko su važni planiranje puta, logičko zaključivanje i precizno zadavanje uputa. Zamjenom uloga dodatno su razvijali suradnju i razumijevanje načina na koji funkcionira program.
U aktivnosti „Neobično čudovište” učenici su uz pomoć igraćih kockica stvarali vlastita, jedinstvena čudovišta. Brojevi dobiveni bacanjem kockice određivali su koje će dijelove čudovišta nacrtati i kojim će ih bojama obojiti. Iako su svi slijedili ista pravila, nastali su različiti i maštoviti crteži. Ova je aktivnost poticala kreativnost, logičko zaključivanje i primjenu zadanih pravila. Povezala se i s osnovnim načelom uvjetnog grananja (if–then): ako se dobije određeni broj, tada se crta pripadajući dio čudovišta ili se odabire određena boja. Učenici su na taj način upoznali jedan od važnih načina donošenja odluka u programiranju.
Učenici su rješavali i zadatke s labirintima, u kojima su pomoću izrezanih strelica trebali odrediti pravilan redoslijed naredbi kako bi ježića uspješno doveli do cilja. Tako su upoznavali osnove algoritma, odnosno niz točno određenih koraka koje je potrebno slijediti kako bi se riješio zadani problem. Bojenjem bojanki prema brojevima povezivali su simbole i upute s određenim postupcima, prepoznavali pravila te razvijali pažnju i preciznost.
Dio aktivnosti proveden je i na računalima, gdje su učenici istraživali mogućnosti digitalnog stvaranja koristeći alate Pixilart i Scratch. Na taj su način povezali prethodno stečena iskustva iz aktivnosti bez računala s kreativnim radom u digitalnom okruženju.
Kroz sve aktivnosti učenici su razvijali vještine važne za uspješno programiranje: razlaganje zadatka na manje korake, prepoznavanje uzoraka i pravila, planiranje rješenja, provjeravanje rezultata te ispravljanje pogrešaka. Poseban naglasak bio je na suradnji, komunikaciji, samostalnosti i učenju kroz pokušaje i istraživanje.
Svi su učenici imali priliku sudjelovati u navedenim aktivnostima, učeći i istražujući u skladu sa svojim mogućnostima. Aktivnosti su im bile zanimljive i poticajne jer su na pristupačan način povezivale igru s učenjem i razvojem znanja i vještina iz područja informatike. Učenici su pokazali kreativnost, upornost i spremnost na suradnju te kroz različite izazove otkrivali da programiranje nije samo pisanje koda na računalu.
Europski tjedan programiranja još nas je jednom podsjetio da se temelji programiranja mogu učiti na različite načine – uz kockice, igraće kockice, strelice, pokret i maštu. Kroz aktivnosti u sklopu predmeta Informacijske i digitalne kompetencije učenici su razvijali logičko razmišljanje, kreativnost, suradnju i sposobnost rješavanja problema te otkrivali kako niz jednostavnih naredbi može dovesti do uspješnog rješenja.
Anđelina Sokolović, učiteljica IDK-a
Code Week izazov
Učenici područnih škola Osekovo, Donja Gračenica i Gornja Gračenica obilježili su i ove godine Europski tjedan programiranja, poznat kao Code Week, istražujući svijet programiranja, robotike i logičkih izazova. Aktivnosti su povezale učenje i igru, a učenici su pritom imali slobodu izbora zadataka prema vlastitim interesima. Zajednički cilj bio je jednostavan: ne odustati pred preprekom i odabrani zadatak odraditi do kraja. Učenicima su bile ponuđene aktivnosti bez računala (unplugged) i digitalni izazovi na računalu, koje su samostalno birali u digitalnoj knjizi Code Week Challenges 2026., koju je pripremila učiteljica Ružica Filipović. Svatko je mogao pronaći zadatak prema svojim interesima, od kreativnih aktivnosti kodiranja do logičkih igara i programerskih izazova u alatima Lightbot, Kodable i Rodocodo te na platformama Code Club World i Code.org. Programirali su uz poznate likove i teme poput Frozena, Transformersa, svemira, nogometa i glazbe, istražujući kako nizom naredbi doći do željenog rezultata. Rješavajući digitalne zadatke, učenici su slagali naredbe, promišljali njihov redoslijed, predviđali rezultate i ispravljali pogreške. Šahovski izazovi, sudoku i druge logičke igre dodatno su ih poticali na pažljivo promatranje i planiranje. Svaki novi pokušaj bio je prilika da provjere svoju ideju i pronađu put do rješenja. Posebno su dinamične bile utrke s robotima Bee-Bot, u kojima je trebalo osmisliti i zadati niz naredbi za kretanje do cilja. Učenici su crtali i staze za Ozobote, a zatim ih „vozili” svojim rutama, promatrajući kako roboti prate nacrtane linije. Tako su vlastite zamisli mogli odmah isprobati i prema potrebi doraditi. Digitalne i robotske izazove nadopunile su aktivnosti bez računala, među kojima je bila i izrada origamija prema uputama. Prateći korake savijanja papira, učenici su vježbali preciznost, strpljenje i razumijevanje važnosti pravilnog redoslijeda postupaka. Sloboda izbora omogućila je svakom učeniku da pronađe izazov koji ga privlači i radi vlastitim tempom. Poseban naglasak bio je na ustrajnosti. Kada nešto nije išlo prema planu, učenike se poticalo da zastanu, razmisle i pokušaju ponovno kako bi dovršili odabrani zadatak. Uz programiranje i robotiku, ovogodišnji Code Week izazov donio je i važnu pouku: ne mora sve uspjeti iz prvog pokušaja, a svaka pogreška može nam pomoći da pronađemo rješenje.
Ružica Filipović, učiteljica IDK-a
Europski tjedan programiranja u znaku micro:bita
Tijekom Europskog tjedna programiranja učenici od petog do osmog razreda sudjelovali su u nizu zanimljivih aktivnosti na satu Informacijskih i digitalnih kompetencija. Koristeći micro:bit, mali programibilni uređaj koji potiče razvoj računalnog razmišljanja, učenici su na kreativan i praktičan način učili osnove programiranja te razvijali svoje digitalne kompetencije.
Učenici petih razreda upoznali su se s osnovnim funkcijama micro:bita. Kroz prve korake programiranja istraživali su mogućnosti LED zaslona, tipki i senzora te naučili kako izraditi jednostavne programe.
Šestaši su svoje znanje podigli na višu razinu programirajući digitalni kompas. Nakon uspješnog testiranja uređaja, koristili su ga tijekom terenske nastave na Moslavačkoj gori, gdje im je poslužio kao pomoć u snalaženju u prostoru i povezivanju digitalnih tehnologija s nastavom u prirodi.
Učenici sedmih razreda istraživali su mogućnosti radiokomunikacije između dvaju micro:bita. Programirali su uređaje za međusobnu razmjenu poruka te tako upoznali principe bežične komunikacije i prijenosa podataka.
Osmaši su programirali micro:bit kao pomoćno sredstvo za nastavu matematike. Njihov program nasumično odabire dva broja te automatski izračunava njihove kvadrate i kvadratne korijene. Na taj su način povezali programiranje s matematičkim sadržajima i pokazali kako digitalne tehnologije mogu biti korisne u svakodnevnom učenju.
Sudjelovanjem u Europskom tjednu programiranja naši su učenici razvijali logičko razmišljanje, kreativnost i vještine rješavanja problema. Kroz praktične zadatke pokazali su velik interes za programiranje i nove tehnologije, a stečena znanja zasigurno će im koristiti u daljnjem obrazovanju i svakodnevnom životu.
Zvjezdana Žigolić Južvak, učiteljica IDK-a
Galerija fotografija:
